ANDRIJEVICA – Raspoloživi podaci jasno ukazuju da na području andrijevičke opštine, pored privrednog i ekonomskog zaostajanja, pitanja migracionih kretanja, pada nataliteta i odumiranja sela zaslužuju veću i ozbiljniju posvećenost opštinskih i državnih organa, smatraju mještani najudaljenijeg andrijevičkog sela Japan. Oni ističu da se život u njihovom selu polako gasi i da se u to može uvjeriti svako ko se uputi ka ovoj destinaciji smještenoj ispod Komova. I zaista, kao prvo, dočekaće Vas tabla na kojoj je ispisano ime sela na japanskom i srpskom jeziku i brojne zatvorene kuće. Uz to, moraćete, i pored tradicionalnog gostoprimstva ponosnih gorštaka, dobro da se namučite kako bi došli do nekog od sagovornika, jer je u Japanu broj domaćinstava desetkovan u odnosu na prošla vremena. To potrvđuje i mještanin Tomislav Fatić,koji je četiri decenije bio učitelj u ovom živopisnom selu.
– Tačno je da će putnika namjernika u Japanu dočekati zatvorena i zapuštena škola u kojoj su svojevremeno radila dva učitelja, vaspitavajući brojne generacije učenika. Naići će i na ostatke stare vodenice koja je odavno prestala da postoji, jer više skoro niko u ovom kraju ne sadi kukuruz, iako su nekad tom žitaricom bile zasijane značajne površine. Suočiće se i sa napuštenom karaulom na Jošanici, koja bi, kako je najavljeno, uskoro trebalo da se renovira. Putnik će zapaziti da u Japanu više nema djece, kao ni brojnih stada ovaca, ali ni momačke ni djevojačke pjesme koja se orila gorama ispod Komova. Selo malo oživi tokom ljeta, kad se zavičaju vrate ljudi koji su u potrazi za boljim životom napustili svoja rodna ognjišta i preselili se u neke druge krajeve. Međutim, u zimskom periodu ovdje gospodari tišina i ako se nastavi ovakvim tempom, Japan će ubrzo ostati bez stanovnika – tvrdi Fatić.
I zaista, iako se radi o selu koje je poslednjih godina, zbog svog zvučnog imena, koje je identično nazivu velike azijske države Japan, dobilo svjetski publicitet, praktično ništa nije urađeno da ono oživi. Medijski napisi o potkomovskom Japanu koji su obišli skoro sve kontinente nijesu doprinijele zaustavljanju izražene migracije stanovništva koje decenijama, zbog teških uslova života, odlazi u neke srećnije krajeve, vraćajući se jedino ljeti da obiđu svoja imanja i evociraju uspomene na vrijeme kad je svaka kuća ispod Komova brojala po desetak članova.
– Ponosni smo što se naše selo zove Japan. Drago nam je što se o crnogorskom Japanu čulo širom svijeta, ali smo nezadovoljni što, zbog neravnomjernog regionalnog razvoja, slabog ulaganja u sjever Crne Gore i niz drugih otežavajućih okolnosti naše selo polako nestaje sa mape živih. Država Crna Gora nije preduzela nikakve mjere u pravcu ponovnog oživljavanja sela i stvaranja određenih životnih pogodnosti, iako je naš Japan mogao da postane evropska turistička destinacija i atrakcija – smatra mještanin Radenko Janković.
Njegovo mišljenje dijele i ostali mještani Japana navodeći da su loša infrastruktura i nedostatak radnih mjesta glavni uzročnici zbog kojih narod napušta selo. Oni tvrde da su
Japanci poslednjih decenija umjesto konkretne pomoći slušali samo prazna obećanja.
– Rukovodeće strukture, i pored brojnih najava, nijesu stvorile odgovarajuće uslove koji bi ulijevali neku sigurnost mladim ljudima koji su bili voljni da ostanu da žive u mjestu svog rođenja. Slušali smo samo prazne priče, koje su nas prosto zasmijavale. Zato danas imamo jednu tužnu sliku Japana uokvirenu nepažnjom onih koji su bili zaduženi da prate razvoj sela i poljoprivrede – zaključuju mještani sela sa zvučnim imenom, ali sa tužnom spoznajom.
D.J.
Čekaju japanske trešnje i bolje dane
U cilju jačanja prijateljskih odnosa i uspostavljanja intenzivnije privredne i turističke saradnje delegacija japanskih biznismena posjetila je nedavno potkomovsko selo Japan. Delegaciju je predvodila zamjenica počasnog konzulata Crne Gore u Japanu Kieko Oku,koja je mještanima, uručila dokument kao potvrdu da će tokom jeseni država Japan potkomovskom selu Japan, u znak prijateljstva, pokloniti 50 sadnica trešanja. Ona je tom prilikom mještanima izrazila posebnu zahvalnost zbog toga što je andrijevičko selo Japan preko Vlade Crne Gore uručilo novčanu pomoć Japanu kad je tu zemlju 2011. godine pogodio razorni zemljotres. Mještani su tada izrazili očekivanja da će ova posjeta japanskih privrednika inicirati određenu razvojnu priču i da će nakon toga za potkomovski Japan doći bolji dani.
Prirodno blago odnose drugi
Mještani Japana ističu da ih najviše boli što raspoloživi resursi Potkomovlja nijesu stavljeni u funkciju razvoja područja Vasojevića.
– Nas decenijama niko ništa ne pita. Država donosi uredbe o korišćenju prirodnih resursa bez ikakve konsultacije sa lokalnim stanovništvom. Tako su uništavane naše šume, dok se u poslednje vrijeme naše rijeke ustupaju na korišćenje određenim pojedincima, a da mještani o tome ništa ne znaju. Čujemo da će se poslije izgradnje mini-elektrane na rijeci Bradavac, elektrane graditi i na Mojanskoj rijeci i Perućici. Pogubno je što će se na taj način poremetiti prirodna ravnoteža čitavog kraja i što naša sela, kako se da primijetiti, od toga neće imati nikakve koristi – smatraju mještani.